Saveti prilikom izbora banke

Izbor banke je bitan za poslovanje, a naš savet je da treba izabrati banku koja će se "lepo slagati" sa vašim poslovanjem i vašim potrebama; ali, nekoliko stvari bismo izdvojili, kao smernice, iz našeg praktičnog iskustva:-

  • ponude svih banaka za pravna lica se bitno razlikuju od ponuda za fizička lica (neretko je ponuda za pravna lica nekoliko puta skuplja)
  • lokacija najbliže filijale je bitna ukoliko planirate česte posete banci, ili bankomatu
  • banke uglavnom imaju visoke provizije za podizanje sredstava sa računa pravnog lica, na "tuđim" bankomatima (450 dinara nije retkost)
  • mesečna održavanja koštaju u rangu 500-2000 dinara, bez transakcija; ponude se razlikuju
  • elektronsko bankarstvo; neke banke naplaćuju izdavanje elektronskog sertifikata, neke daju besplatno
  • mobilno bankarstvo; neke banke imaju aplikaciju samo za android, ne i za iphone; neke samo pružaju uvid u račun bez mogućnosti plaćanja
  • da li banka naplaćuje dolazne transakcije (dakle uplate na vaš / račun preduzeća)
  • da li banka naplaćuje mesečno održavanje plus godišnje održavanje, ili samo mesečno
  • da li banka naplaćuje izdavanje VISA ili MasterCard platne kartice
  • da li banka vezuje sve račune na istu platnu karticu, ili samo dinarske (pa se kartica ne može koristiti u inostranstvu kao ni na inostranim sajtovima)
  • kod nekih banaka su elektronske transakcije poslate pre podne jeftinije od transakcija poslatih posle 12 časova
  • platni promet NBS radi samo radnim danima do 17č; promet novca između računa u istoj banci ne podleže kliringu
  • platni promet u devizama je moguć u nekim slučajevima, po zakonu o deviznom poslovanju, ali transakcije u devizama koštaju prosečno 1000-1500 dinara za male iznose, za veće se plaća procenat
  • priliv deviza je potrebno pravdati, i rok je neretko 3-7 dana
  • prodaja deviza je moguća isključivo svojoj banci kod koje je račun, pa obratiti pažnju i na kurs (pritom: svaka banka će pristati da pregovara sa vama o kursu, i u velikom broju slučajeva je kurs za klijente banke daleko povoljniji od kursa istaknutog na tabli)
  • kupovina deviza je moguća samo od banke u kojoj je račun; isti uslovi kao i za prodaju deviza (iznad)
  • praksa je pokazala da kvalitetan službenik "loše" banke može učiniti posao daleko lakšim od "lošeg" službenika kvalitetne banke
  • greška u isplati novca sa bankomata vaše banke će biti rešena u roku od nekoliko časova, neretko manje od 24č; greška u isplati novca sa bankomata "tuđe" banke će vam rezervisati sredstva na malo duži period (dešavalo se 15 dana)
  • isto pravilo važi i za problem sa "progutanom karticom"
  • banke različito naplaćuju papirne naloge ("nalog za prenos") ali uglavnom daleko više od elektronski predatog naloga (neretko 200 dinara papirno)
  • da li vaša banka naplaćuje uplatu pazara
  • da li banka poseduje bankomate koji primaju uplate, i da li ih je moguće koristiti noću i tokom vikenda (ponekad će posao od vas zahtevati da pazar uplatite u 2 ujutru...)
  • zakonski odavno, a praktično tek odnedavno je moguće zahtevati od banke da prihvataju papirne naloge za prenos bez pečata; tada je potrebno i DEPO karton popuniti bez pečata, i banka će vam dati kratak formular gde potpisom potvrđujete da nećete koristiti pečat prilikom predavanja papirnih naloga za transakciju (već samo potpis) - izuzetak od ovog pravila je u dva slučaja: - prilikom registracije menica - prilikom zaključivanja kreditnih poslova; u ova dva slučaja je pečat neizbežan - izmenama Zakona o privrednim društvima, 44/2018, u članu 25 se eksplicitno navodi (stav 3):

    Posebnim propisom ne može se društvu uvesti obaveza upotrebe pečata u poslovnim pismima i drugim dokumentima društva.

i time je pečat definitivno otišao u istoriju poslovanja, barem kao obaveza; i dalje se sme upotrebljavati u svrhu žiga ili logoa, ali se njegova upotreba ne sme zahtevati.

  • imajte u vidu i da će većina banaka tretirati preduzetnike kao pravna lica, mada ona to nisu
  • raspitajte se koliko će vam banka naplatiti reizdavanje ili opoziv elektronskog sertifikata; često je cena iznenađujuće visoka, čak i ako je izdavanje bilo besplatno
  • raspitajte se i da li će vam banka dati kamatu na štednju po viđenju ("avista") na sredstva na vašem računu; iznosi su veoma mali, ali ponekad mogu pokriti mesečno održavanje
  • neretko firme imaju račune u više banaka; jedan od razloga je i zato što transakcije između računa kod iste banke najčešće "rade" i van radnog vremena NBS; drugi razlog je broj klijenata koji imaju račun u navedenoj banci
  • neke banke pravnim licima daju "skraćene" brojeve računa (vodeće nule iza prve tri cifre se mogu izostaviti) tako da nije svejedno da li vam je račun:
    • 405-158365-22 (koji je ustvari 405-0000000158365-22)
    • ili
    • 410-2874234597250-42 (brojevi su izmišljeni)
  • za kraj: u Srbiji posluje trenutno 28 banaka (donedavno je bilo 31), svaka banka ima svoju specifičnost - malo istraživanja će spasiti kasnije potencijalno zatvaranje računa, koje se za pravna lica uvek plaća; kao i obaveštavanje klijenata da se broj računa menja.